178 godina od osnutka Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu

Na današnji dan prije 178 godina osnovan je Franjevački samostan u Širokom Brijegu.

Prethodilo je tome odvajanje od bosanske provincije kada su trojica prvaka hercegovačkih franjevaca fra Anđeo Kraljević, fra Ilija Skoko i fra Ilija Vidošević 27. travnja 1842. u župnoj kući na Posušju uputili pismo biskupu Barišiću, apostolskom vikaru u Bosni i Hercegovini. Hercegovački franjevci napuštaju Kreševo i Bosnu Srebrenu, kojoj pripadaju od njezina početka 1340., 16. svibnja 1844. i naseljavaju se na Čerigaj.

Mjesto za samostan na Širokom Brijegu kupljeno je od privatnog vlasnika 1845., nakon što je Sv. Stolica odobrila njegov osnutak dekretom od 6. veljače 1844, a biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen za samostan i crkvu 23. srpnja 1846. godine.

Nad ulazom u samostan bila je postavljena ploča sa sljedećim natpisom:

ODCIPLJENI. OD BOSNE
BREZ. KRUHA. I. KROVA
BOGATI. SAMO. NADOM. U BOGA
OVI. SAMOSTAN. SA. CRKVOM
IZ TEMELJA. DNE. 23. SRPNJA. 1846.
POD. OKRILJEM. UZNESENJA. GOSPINA
NA. NEBO. FRANJEVCI. HERCEGOVAČKI
PODIGOŠE.

Temelji crkve položeni su istodobno sa samostanom, 23. srpnja 1846. Njegova crkva prva je crkva na području zapadne Hercegovine otkada su Turci sredinom XVI. st. srušili sve crkve i samostane (Mostar, Konjic i Ljubuški) na zapadnoj strani Neretve, osim one u Roškom polju.

Podatak o proslavi 50-godišnjice hercegovačke franjevačke redodržave (23. srpnja 1896.), te otkrića Spomenika na Širokom Brijegu objavio je Digitalni arhiv Široki Brijeg. Pročitajte što je pisalo u časopisu VIENAC u broju 17. od 23. travnja 1898.:

Ovih dana primismo na prikaz djelo O. Fra Radoslava Glavaša: Spomenica pedesetgodišnjice hercegovačke franjevačke redodržave (Mostar 1897.) Premda je djelo (radi zvaničnih posala piščevih i nekih nepredviđenih uzroka radi) dosta kasno ugledalo svjetla, ne dolazi ipak prekasno, a da nas ne upozna s plodonosnim nastojanjem hercegovačkih franjevaca za ovo pedeset godina, otkako udariše osnov hercegovačkoj franjevačkoj redodržavi i podigoše – nakon teških muka – samostan Široki brijeg, pod nazivom „Gospina uznešenja”. Za ovo pedeset godina katoličtvo je u Hercegovini oživjelo i znatno napredovalo.

„Od nazad 50 godina” veli se u Spomenici” na str. 58. “potiče sve, čim se imamo pohvaliti. Nove župe, škole, crkve, samostani i sve ine naše vjerske zgrade i zavodi plod su 50. godišnjega rada hercegovačkih franjevaca sa svojim vjernim i odanim stadom. Od 8 naših župa naraslo ih do blizu 40. Gdje nismo imali ni jedne crkve, imamo 22. Od nijednoga samostana, imamo 3 velebna i ukusna (to su samostani Široki Brijeg, samostan u Mostaru i samostan sv. Ante Padovanskoga na Humcu kod Ljubuškoga). Od 25 svećenika blizu do 70. Od 36.000 katolika blizu do 100 000!”

Pedesetgodišnjicu osnutka hercegovačke redodržave proslavili su hercegovački katolici sa svojim franjevcima upravo sjajno (23. srpnja 1896. na Širokom brijegu, matici hercegovačkih samostana i župa, i 26. srpnja u glavnom gradu Hercegovine, Mostaru). Mostarski fotograf Ante Zimolo uhvatio je u svoj aparat dva prizora, koja donosimo i mi ovdje svojim čitateljima pred oči. Prva nam slika pokazuje otkriće spomenika na Širokom brijegu, a druga nekoliko znatnijih lica, koja su pribivala proslavi.

Nacrt za spomenik načinio je prof Frano Radić s Korčule. Prema želji odbora za proslavu spomenik je jednostavan. Spomenik izgleda poput male piramide na povišem stalku, stalak leži na nekoliko stuba; spomenik bez doljnih stuba visok je 3 m. Na stalku podno piramide s pročelja stoji ovaj napis:

D. O. M.
1846. 23/7 – 1896. 23/7

Hercegovački franjevci sa svojim pukom da se oduže Časnoj uspomeni otaca koji zasnovaše Hercegovačku redodržavu. Fra Rafo Barišić, Nikola Kordić, Angjeo Kraljević, Ilija Vidošević, Miho Slišković, Anto Čutura, Augustin Marijić, Ilija Skoko, Pilip Ančić, Paškal Kvesić, Pilip Ćorić, Angjeo Primorac i Mate Ćorić. Ovaj spomenik vječne harnosti podigoše, stoji u originalnom izvještaju.

(www.jabuka.tv)