Prijeti li Jadranskom moru ekološka katastrofa zbog otpada iz Neretve?

Posljedice katastrofalnih poplava, odrona i klizišta u Jablanici još dugo će se sanirati, a postoji i nova bojazan.

Radi se o ogromnim onečišćenjima. Nakon razornih poplava u Bosni i Hercegovini tone otpada plutaju Neretvom, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ekološke katastrofe u Jadranu. Stručnjaci upozoravaju na nekoliko ozbiljnih posljedica ako otpad dospije u more. Istaknuto je da otpad koji dolazi iz Neretve uključuje plastiku, elektroniku, namještaj i druge predmete koji su se našli u bujičnim vodama nakon poplava.

Ako ti predmeti dospiju u Jadransko more, mogu prouzročiti dugotrajno onečišćenje mora i obale, osobito plastika, koja se vrlo sporo razgrađuje. Jadranska obala u Hrvatskoj privlači milijune turista godišnje, piše Večernji list.

Ako bi otpad iz Neretve završio u moru i na plažama, to bi moglo nanijeti štetu turističkom sektoru. Upozorava se na još jednu opasnost. Plastika i kemijski otpad mogu ozbiljno narušiti riblji fond Jadrana. Stručnjaci ističu da su ribe i drugi morski organizmi posebno osjetljivi na onečišćenje. Otpad koji se taloži u moru, uključujući opasni i toksični materijal, može prouzročiti dugotrajne štete za morski okoliš. Stručnjaci upozoravaju da bi se ekosustavi mogli oporavljati i desetljećima.

Dugotrajna degradacija okoliša mogla bi također utjecati na bioraznolikost u Jadranu. Stručnjaci pozivaju na hitne mjere kako bi se spriječilo da otpad iz Neretve dospije u more. Lokalne i međunarodne organizacije već rade na sanaciji pogođenih područja, no potrebno je koordinirano djelovanje kako bi se zaustavilo širenje otpada prema Jadranu. Uz to, važno je osigurati mehanizme za učinkovito prikupljanje otpada i čišćenje već zagađenih područja.

Ilegalni kamenolom u Donjoj Jablanici, koji je izazvao velike štete i ljudske gubitke tijekom poplava, nalazi se u središtu istrage koju vodi Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ). Prema izvješćima, otpad s tog kamenoloma zatrpao je dijelove naselja, što je pridonijelo tragediji u kojoj je život izgubilo 17 osoba u Jablanici. Na terenu su još uvijek prisutni radni strojevi koji su radili na ovom kamenolomu, objavio je Avaz, a vlasti poduzimaju mjere kako bi se utvrdile sve okolnosti pod kojima se nesreća dogodila.

Poseban fokus stavljen je na odgovornost osoba koje su upravljale kamenolomom te moguće propuste u vezi s njegovim poslovanjem i sigurnosnim mjerama. Sumnja se da je nepravilno zbrinjavanje otpada s kamenoloma koji se nakupljao u tom području imalo ključnu ulogu u pogoršavanju posljedica poplava. Ova tragedija otvorila je pitanja o odgovornosti i zakonitosti poslovanja kamenoloma, kao i o ulozi ljudskog čimbenika u prirodnim katastrofama s obzirom na krčenje šuma i potpuno uništavanje prirodnih resursa koji su mogli ublažiti jednu od najvećih poslijeratnih katastrofa u BiH.

(www.jabuka.tv | Foto: Zvonimir Barišin/Pixsell)